Mesna industrija je u teškom okruženju

Njemačka mesna industrija nalazi se u teškom okruženju. Zalihe svinja također značajno opadaju zbog trenutne poljoprivredne politike savezne vlade. Ostali razlozi su slaba potražnja zbog inflacije i zabrana izvoza divljih svinja u Njemačku zbog afričke svinjske kuge. Smanjuje se i stočni fond. Za klaonice to znači manje životinja za klanje i potrebne prilagodbe. Istodobno, rastuća gospodarska opterećenja uzrokovana energetskom krizom te visokim cijenama i plaćama rastu u svim fazama tržišnog lanca.

Osim trenutne nesklonosti kupnji, potrošnja mesa je u padu od 2012. godine iu tekućoj godini iznosi 51,7 kg/stanovniku. Dok je potrošnja govedine i peradi uglavnom stabilna, potrošnja svinjskog mesa pala je za desetak kilograma od 2012. na procijenjenih 28,5 kg po glavi stanovnika. Potrošnja kobasica i šunke je oko 26 kg/osobi.

Klaonice i tvrtke za preradu zabrinute su zbog mogućih posljedica raznih nacionalnih pravnih propisa o kojima se trenutno raspravlja u Njemačkoj. Planirani nacionalni solo napori u zakonodavstvu semaforske koalicije otežavaju pristup europskom tržištu koje je od velike važnosti za tvrtke i zaposlenike u industriji.

ponuda
U 2022. proizvodnja mesa u Njemačkoj pala je za 2021 t u odnosu na 645. na 7,557 milijuna t klaoničke težine. To znači da je proizvodnja mesa u padu već šestu godinu zaredom, a sa 7,9 posto nikada nije bila toliko jaka od smanjenja zaliha uzrokovanog ujedinjenjem 1990-ih. Pad je najviše pogodio svinjetinu i govedinu.

Komercijalno klanje svinje nastavio se u 2022. u usporedbi s prethodnom godinom i ovaj je put izrazito oštro pao za 9,2% (- 4,773 milijuna životinja) na 47,102 milijuna životinja. Pad je došao gotovo isključivo zbog manjeg broja domaćih životinja (- 4,848 milijuna na 50,718 milijuna životinja). Za razliku od prethodne godine, broj zaklanih stranih svinja porastao je za 6,5 ​​posto na dobrih 1,2 milijuna grla. U usporedbi s 2021., proizvodnja svinjskog mesa smanjena je za 9,8% (485.000 t SG) na 4,481 milijuna t. Kretanje prema dolje nastavilo se nepromijenjeno i početkom 2023. godine.

Broj komercijalno zaklanih goveda smanjio se u 2022. u odnosu na prethodnu godinu za 7,8% na 3,0 milijuna životinja, što je zajedno donijelo klaoničku težinu od 0,98 milijuna t. Pad je zahvatio sve kategorije osim volova koji brojčano nisu previše značajni. Klanje krava i junica posebno je oštro palo za 10,1 odnosno 9,1% (minus 112.600 odnosno 52.000 grla) na 1,006 milijuna odnosno 0,520 milijuna životinja. Bikovi su pali za 79.000 na samo 1,117 milijuna životinja. Količina proizvedene govedine pala je za 2021% u odnosu na 9,1. godinu na 476.100 t (-47.500 t).

Također je došlo do značajnog pada u sektoru ovaca. Klaonička brojka iznosila je 1,119 milijuna grla, 8,0% manje nego 2021., uz klaoničku težinu od 22.946 t.

Njemačka proizvodnja kobasica i šunke raste
Nakon teških godina pandemije i s tim povezanim padom potražnje u ugostiteljstvu, njemački proizvođači kobasica i šunke lani su ponovno blago povećali proizvodnju za 1,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, obujam proizvodnje iz razdoblja prije Corone još nije dosegnut. U 2022. godini proizvedeno je ukupno 1,399 milijuna tona kobasica (bez šunke).

Industrijske prodajne cijene su zbog inflacije porasle za 14,3 posto, pa je i prodaja značajno porasla za 7,295 posto sa 8,499 milijardi eura na 16,5 milijardi eura.

S povećanjem od 2,3 posto s 864.230 tona na 883.854 tone najviše su porasle barane kobasice, najveće proizvodno područje. Obujam proizvodnje sirovih kobasica povećan je za 1,6 posto s 331.985 tona na 337.134 tone. Barane kobasice porasle su za 0,7 posto sa 177.407 tona na 178.616 tona.

Trenutačno je potražnja i dalje prigušena pritiskom visokih troškova na privatna kućanstva povezanim s inflacijom. Zbog obično više razine cijena, zamjene za meso i ekološki proizvodi moraju se boriti s posebno teškim tržišnim uvjetima i ostati tržišne niše.

Potražnja za mesom oblikovana jenjavanjem pandemije, društvenim promjenama, ratom u Ukrajini i inflacijom
Pandemija Covid-19 i povezana ograničenja u ugostiteljstvu, kao i povećani fokus na catering kod kuće oblikovali su razvoj potražnje u 2020. i 2021. S postupnim otvaranjem javnog života, potrošačke navike normalizirale su se 2022. i postalo normalno opet se sve više jede vani, što znači da je nabava mesa i mesnih prerađevina privatnih kućanstava smanjena u odnosu na prethodnu godinu. Tome se dodaju i učinci masovnog negativnog izvještavanja o navodnim štetnim učincima proizvodnje mesa na okoliš, posebice na emisije stakleničkih plinova.

Prema podacima instituta za istraživanje tržišta GfK, obujam prodaje mesa u sektoru maloprodaje pao je za 8,7 posto. Međutim, ukupni izdaci za hranu porasli su za 8,3% zbog naglog rasta cijena. U drugom polugodištu ponovno je zabilježen pad gastronomske prodaje za oko 20% (u prometu) u odnosu na prvo polugodište.

Naglo povećanje cijena svih osnovnih životnih namirnica, uglavnom uzrokovano posljedicama rata u Ukrajini, imalo je i nastavlja imati snažan prigušujući učinak na potražnju za mesom.
Iako je prodaja zamjena za meso u porastu, udio je i dalje vrlo nizak i iznosi 2,5% u odnosu na količine traženog mesa, kobasica i peradi. Prema izvješću Agrarmarkt-Informationsgesellschaft (AMI), količinski promet u ovom odjelu porastao je za 2021% u 34. U 2020. godini rast je i dalje bio 60%. Za 2022. AMI izvještava o daljnjem opadajućem porastu od 9,6%.

Ukupna potrošnja mesa u Njemačkoj u 2022. pala je za 4,2 kg na 52 kg po stanovniku u usporedbi s prethodnom godinom, što se odražava u silaznom trendu za sve vrste mesa. Sa statističkom potrošnjom po stanovniku od 29,0 kg, svinjetina je i dalje jasno na vrhu favorita njemačkih potrošača, unatoč smanjenju od 2,8 kg. Na drugom mjestu je meso peradi (12,7 kg; -0,4 kg), a slijedi govedina (8,7 kg; -0,9 kg). Potrošnja ovčjeg i kozjeg mesa ostala je relativno stabilna na 0,6 kg te još 1,0 kg ostalih vrsta mesa (osobito iznutrice, divljač, kunić).

Izvoz trećih zemalja u padu
Njemačka vanjska trgovina mesom i mesnim proizvodima također je bila ozbiljno ograničena 2022. zbog daljnjeg širenja afričke svinjske kuge (ASK), a mnoge treće zemlje zadržale su zabrane uvoza njemačke svinjetine.

S dobrih 3,4 milijuna tona izvezenog mesa i mesnih proizvoda, njemačka mesna industrija zabilježila je pad količine od 2022 tona (-224.000%) u 6,2. godini. Međutim, zarada od izvoza porasla je za 16,7% na gotovo 10 milijardi eura zbog snažnog povećanja cijena.

Izvoz njemačkih kobasičarskih proizvoda smanjio se na 2022 t u 152.586. (prethodna godina: 154.439). Izvoz mesnih prerađevina iznosio je ukupno 514.825 t, 1.300 t više nego godinu prije.

Najznačajniji kupci mesa i mesnih prerađevina iz Njemačke su zemlje Europske unije u koje se izvozi 80 do 90% izvoznih količina, ovisno o vrsti životinja i kategoriji proizvoda. Od izbijanja ASK-a, izvoz svinjskog mesa u treće zemlje ostao je vrlo ograničen.

Svježa i smrznuta svinjetina činila je najmanje tri četvrtine ukupnog izvoza mesa u 2022., pri čemu je obujam izvoza pao za 12,4% na ukupno 1,46 milijuna tona. Izvoz trećih zemalja pao je za oko trećinu na godišnjoj razini nakon prepolovljenog pada u prethodnoj godini. Izvoz nusproizvoda također je pao u 2022., s ukupnim smanjenjem od 11% (treće zemlje - 31%). Glavni razlog za to je prvenstveno gubitak mnogih važnih prodajnih tržišta u Aziji, posebice Kini, povezan s ASP-om.

I u domaćoj trgovini njemački izvoz svinjskog mesa bilježi pad od 2021% na 7,3 milijuna t u odnosu na 1,242. godinu, ali manji. Udio trećih zemalja u ukupnom njemačkom izvozu svinjskog mesa pao je s dobrih 19% u 2021. na samo 14% u 2022.

Izvoz svježe i smrznute govedine ostao je otprilike isti u 2022. u usporedbi s prethodnom godinom, nakon što je prethodno porastao za oko 6%. Izvezeno je oko 252.000 t. Zbog naglog rasta cijena u sektoru govedine, vrijednost izvoza porasla je za 26% na 1,5 milijardi eura.

Oštar pad izvoza u treće zemlje za 13% u suprotnosti je s blagim povećanjem domaće trgovine. Time je udio prodaje u domaćoj trgovini porastao za dva postotna boda na dobrih 90%. Ciljane zemlje izvan EU bile su prije svega Norveška, Švicarska, Velika Britanija i Bosna i Hercegovina. Izvoz u Norvešku pao je za oko 44% u usporedbi s prethodnom godinom na samo 7.400 t zbog obustave smanjenja tarifa, koje norveška vlada poduzima ovisno o situaciji na tržištu. Isporuke u Švicarsku pale su za 4% na 7.300 t. Isporuke u UK porasle su za 60% na oko 5.000 t.

Budući razvoj njemačkog izvoza, zbog velike važnosti sektora svinjskog mesa, ovisi o uspjehu mjera suzbijanja i, prije svega, pregovora o regionalizaciji ASP-a, koje bi Savezno ministarstvo hrane i poljoprivrede (BMEL) moralo energično ponašati s trećim zemljama. Udruga promovira otvaranje i nastavak razgovora s nadležnim tijelima i izaslanstvima trećih zemalja u cilju daljnjeg otvaranja tržišta. Izvozna tržišta ostaju od egzistencijalne važnosti za osiguranje prodaje u njemačkoj mesnoj industriji, budući da se vrijednost može dodati samo osnovnim komadima mesa u trećim zemljama.

Već dugi niz godina veliki dio uspjeha u širenju postojećih odnosa i osvajanju novih tržišta može se zahvaliti suradnji s German Meat. Nakon pandemije Covid-19, ova promocija izvoza ponovno je dostupna u uobičajenom opsegu tek od druge polovice 2022.

Uvoz također bilježi pad
U 2022. količina uvezenog mesa i mesnih nusproizvoda pala je za 110.200 t ili 5,1% na godišnjoj razini na ukupnu količinu od 2,03 milijuna t. Nasuprot tome, uvoz mesa nastavio se oporavljati u 2022. od oštrog pada u 2020. i ponovno je porastao u usporedbi s 2021. za oko 5% ili 17.200 t na oko 369.000 t, uključujući 117.991 kobasica (plus gotovo 8.000 t).

Na svježe i smrznuto govedina činilo je oko 2022% ukupnog obujma uvoza mesa i nusproizvoda u 16. Dobrih 87% govedine dobavljeno je iz drugih zemalja EU. Ukupno je uvezeno oko 317.200 t goveđeg mesa, dobrih 7% ili 23.000 t manje nego 2021. Nakon ukidanja zatvaranja ugostiteljskih objekata uvoz iz trećih zemalja ponovno je porastao, ali tek umjerenih 2022% na 8,1 t u 41.154. Međutim, značajan pad u 2020. i 2021. nije se mogao nadoknaditi. U 2019. iz trećih zemalja uvezeno je 56.700 tona svježe i smrznute govedine. Stanje cijena u mesnom sektoru općenito, ali posebno nagli rast cijena u ugostiteljstvu svakako ima važnu ulogu u ponašanju potrošača. Rashlađeno goveđe meso činilo je 95,5% uvoza goveđeg mesa.

Gotovo dvije trećine Nijemaca Uvoz iz trećih zemalja isporučeno je iz Argentine (63%). Slijede isporuke iz Brazila na drugom mjestu s udjelom od 10,7%. Urugvaj je na trećem mjestu s 9,2% udjela u količini. Pošiljke u Velikoj Britaniji ponovno su porasle. S 1.556 t, to je 3,8% uvoza trećih zemalja ispred SAD-a s 3,1%.

Njemci uvoz svinjskog mesa smanjena za 2022% na 6,6 t (svježe, rashlađene i smrznute) u 689.765. Dobrih 97% svih isporuka svježe i smrznute svinjetine dolazi iz ostalih članica EU. Zbog Brexita, razina uvoza iz trećih zemalja blago je porasla u odnosu na razdoblje prije Brexita, ali je ostala zanemariva na 17.000 t ili 2,4% ukupnog uvoza u 2022. Uz Veliku Britaniju, potencijalni dobavljači svinjskog mesa u EU su Čile, Norveška, SAD i Švicarska. Većina isporuka VK su polovice krmača, koje se tamo ne prodaju dovoljno.

https://www.v-d-f.de

Komentare (0)

Ovdje još nisu objavljeni komentari

Napiši komentar

  1. Ostavite komentar kao gost.
Privitci (0 / 3)
Podijelite svoju lokaciju
Naši vrhunski kupci