Vijesti kanal

Tržište jaja se normalizira

Razlika u odnosu na prethodnu godinu se smanjuje

Stanje ponude na tržištu jaja se normalizira. Kako se vrhunac sezonske potražnje smanjuje krajem godine i postupno se nadoknađuju prethodni gubici proizvodnje, kratkoročno se više ne očekuju uska grla. Cijene jaja neizbježno će napustiti svoje prethodne rekordne razine i vratiti se na "normalnije" razine. Trenutno je nemoguće predvidjeti koliko dugo će cijene moći zadržati prednost u odnosu na prethodnu godinu.

U Njemačkoj se u rujnu ove godine izleglo 4,92 milijuna pilića nesilica, oko petinu više nego u istom mjesecu prošle godine. Polozi jaja za valenje dosegnuli su 12,46 milijuna, što je povećanje od gotovo 24 posto. Međutim, ipak se može pretpostaviti da su neki od pilića izleženih u ovoj zemlji namijenjeni kasnijoj proizvodnji jaja u Nizozemskoj. Ipak, razlika u njemačkom proizvodnom potencijalu u odnosu na prethodnu godinu se smanjuje i vjerojatno će iznositi samo dobra tri posto u veljači 2004. godine.

Pročitajte više

Kiseli kupus ima vjerne obožavatelje

Ponuda pretežno njemačke proizvodnje

Kiseli kupus u Njemačkoj uživa stalnu popularnost, a potrošnja po glavi stanovnika godinama varira između 1,1 i 1,2 kilograma. 2002. opet je iznosio 1,1 kilogram. U ponudi je uglavnom domaća proizvodnja. Od ukupne potrošnje od 9,43 milijuna jedinica od po deset litara, oko 9,0 milijuna jedinica dolazi iz lokalne industrije. Njemački kiseli kupus lani je bio vrlo tražen i u inozemstvu. Izvoz je porastao za dvanaest posto na 7.170 tona. Glavni kupci bili su Nizozemska s gotovo 1.500 tona, a slijede SAD s 1.350 tona. Njemačka je uvezla gotovo 3.700 tona kiselog kupusa, osam posto manje nego 2001. godine. Glavni dobavljač bila je Poljska s oko 3.000 tona. 

Pročitajte više

Postoji li neka posebna “božićna” aroma?

Malo znanja o adventskim začinima

Začin za medenjake, začin za štolen, začin za kuhano vino: Miris medenjaka, štolena i kuhanog vina neraskidivo je vezan uz Božić. Sve češće u ponudi u trgovinama kao posebno formulirana božićna mješavina, ovaj aromatični okus i miris dugujemo najrazličitijim začinima sa svih strana svijeta. Egzotični nazivi poput kardamoma, korijandera, đumbira ili pimenta izazivaju znatiželju. No, što zapravo znači ova aroma koja se tek potkraj godine nađe u kućnim kuhinjama?

Kao i svi začini, božićni začini su svježi ili osušeni dijelovi određenih biljaka koji se odlikuju karakterističnom i vrlo intenzivnom aromom. Za njihovu tipičnu aromu odgovorna su uglavnom specifična eterična ulja pojedinih začinskih biljaka. Ovisno o biljci, jelima i pićima se dodaju listovi, cvjetovi, sjemenke, kora i/ili korijen. Začini se prodaju nezdrobljeni, naribani te grubo ili sitno samljeveni. Svoju aromu najbolje razvijaju kada su svježe samljevene i odmah prerađene. Fino mljeveni prah brzo gubi aromu i, ako se nepravilno skladišti, lako upija strane arome. Stoga je preporučljivo božićne začine kupovati samo u malim količinama i čuvati ih pojedinačno u staklenkama ili limenkama, dobro zatvorene, na suhom, tamnom i hladnom mjestu. S druge strane, nezgnječeni začini, poput cijelih sjemenki, imaju gotovo neograničen rok trajanja.

Pročitajte više

Ispravno postupajte s peradi

 Smrznutu perad stoga treba odmrzavati što sporije, najbolje u hladnjaku na četiri Celzijeva stupnja, preporuča hrana TÜV Vitacert. Važno: uklonite ambalažu i stavite perad na rešetku ili kuhinjsko sito! Obavezno bacite tekućinu za odmrzavanje jer opasni patogeni obično žive tamo. Kardinalna greška: smrznutu perad navečer stavite u zdjelu u toplu kuhinju i pustite da se otopi u vlastitom soku.
 
Tijekom odmrzavanja potrebno je izbjegavati kontakt s drugom hranom tako da je pokrijete. Ovo je osobito važno za proizvode koji se jedu sirovi ili se ne zagrijavaju jako, poput salate, povrća ili voća. Ugodna nuspojava pokrivanja: koža peradi se ne isušuje. I ne zaboravite: temeljito operite kuhinjske aparate i ruke prije uporabe!
 
Ako je tijelo savitljivo, noge pomične i tjelesna šupljina bez kristala leda, meso je potpuno otopljeno. Nakon toga, važno je temeljito oprati perad prije nego što je počnete pripremati. Potrebna je minimalna središnja temperatura od 70 do 80 stupnjeva kako bi preostala salmonela umrla.
 
Nakon konzumacije ostatke hrane treba brzo ohladiti i pohraniti u hladnjak, tvrde stručnjaci TÜV Vitacerta.

Pročitajte više

Proizvodnja govedine u EU nastavlja padati

Razina samodostatnosti ispod 100 posto

Prema preliminarnim rezultatima popisa stoke iz svibnja 2003., u EU-15 držano je 79,5 milijuna goveda i teladi, oko dva posto manje nego prethodne godine. S odgovarajućim smanjenjem klanja, razina samodostatnosti u proizvodnji govedine i teletine u EU vjerojatno će pasti ispod 2003 posto u 25. prvi put u 100 godina. A u 2004. jaz između proizvodnje i potražnje mogao bi nastaviti rasti. Proizvodnja u opadanju

Paralelno s populacijom goveda, u 2003. smanjen je i klanje u EU: u prvoj polovici godine zaklano je dobrih deset milijuna krupne stoke, što je 240.000 grla ili 2,4 posto manje nego u istom razdoblju lani. U drugoj polovici 2003. očekuje se i manja proizvodnja goveđeg mesa u odnosu na 2003. godinu. Odbor za prognoze pri Europskoj komisiji pretpostavlja da će neto proizvodnja govedine i teletine u EU ove godine iznositi 7,3 milijuna tona, dva posto manje od prošlogodišnjeg rezultata. Ovako niska proizvodnja zadnji put je zabilježena u Europi prije 20 godina – iako je tada Zajednica brojala samo deset država članica!

Pročitajte više

Manje jaja iz uvoza

Pomaci u zemljama isporuke

Prema podacima Saveznog ureda za statistiku, Njemačka je u prva tri kvartala 2003. uvezla dobre tri milijarde jaja u ljusci, što je 5,2 posto manje nego u istom razdoblju lani. Posebno Nizozemska, glavni dobavljač Njemačke, ove godine zbog ptičje gripe u proljeće nije uspjela održati svoju poziciju: ukupno je naša susjedna zemlja s 2,20 milijardi jaja isporučila gotovo 19 posto manje na domaće tržište. Međutim, druge zemlje EU-a ušle su u kršenje. Španjolska je posebno povećala svoje isporuke jaja u ljusci za 120 posto na 222,9 milijuna komada. Iz trećih zemalja stiglo je tri puta više robe nego 2002. Poljska, Češka i Litva najvažniji su dobavljači, tim redom. U apsolutnim brojkama uvoz iz trećih zemalja, koji je u izvještajnom razdoblju iznosio 110,7 milijuna jaja, ima znatno manju ulogu - barem za sada.

Zbog smanjene ponude u ovoj zemlji, manje je jaja bilo dostupno za izvoz. Njemački izvoz u prvih devet mjeseci ove godine s 566 milijuna jedinica bio je dobrih 31 posto ispod prošlogodišnje razine. Najvažnije zemlje primateljice bile su Nizozemska s gotovo 181 milijunom jaja, a izvan EU Švicarska sa 115 milijuna jaja.

Pročitajte više

Patka Barbarie koja je aromatizirana mesom divljači

Cijene u nekim slučajevima malo veće

Pekinška patka dominira asortimanom pataka, uz nju je i varvarska patka, uglavnom iz Francuske, zemlje gurmana, ali i iz njemačke proizvodnje. U slučaju varvarskih pataka, križanaca između domaće patke i divljeg drakea, silazak s divlje ptice još je izraženiji. S jedne strane, to utječe na srdačni okus, a s druge strane na veći udio mesa dojki, jer ove ptice još više koriste mišiće za letenje.

Prilikom prodaje svježih barbarskih patki iz njemačke proizvodnje krajnjim potrošačima, cijene su ponekad nešto više nego prethodne godine. Prema istraživanjima bonskog ZMP-a, zajedno s poljoprivrednim komorama i udrugama poljoprivrednika južne Njemačke, raspon cijena ove godine je od 5,50 do 8,50 eura po kilogramu, a prethodne godine bio je 5,25 do 8,50 eura. Zamrznute barbarske patke iz Francuske često se mogu kupiti u maloprodaji po cijeni od oko 3,50 do 4,00 eura po kilogramu, a za svježe nožice barbarske patke između šest i osam eura po kilogramu.

Pročitajte više

Lignje kod Warnemündea

Izniman ulov na istraživačkom putovanju

Ribarski istraživački brod "Clupea" upravo je završio svoje 150. istraživačko putovanje u zaljevu Mecklenburg. Tijekom svojih istraživanja, znanstvenici iz Federalnog istraživačkog centra za ribarstvo (BFAFi) došli su do izvanrednog zapažanja. U mrežu kod Warnemündea uhvaćene su razne riblje vrste koje su rijetko ili nikad uočene na ovom području u posljednjih 10 godina. Najspektakularniji ulov bile su dvije lignje, koje su među velikim brojem skuša ostale gotovo zanemarene.  

Pročitajte više

Crno vino kao poticaj za zdravlje

Francuzi otkrivaju daljnje tvari s mogućim antitumorskim učinkom

Najnovije vijesti za ljubitelje crnog vina zvuče obećavajuće: francuski istraživači pronašli su dodatne polifenole u soku od tamnog grožđa koji bi mogli imati antikarcinogene učinke, izvješćuju istraživači. Poznato je da polifenoli crnom vinu daju karakterističnu gorku aromu; te tvari navodno sprječavaju bolesti srca i aterosklerozu, ranije su izvijestili istraživači. http://www.iecb.u-bordeaux.fr

Francuski istraživači predvođeni Stephaneom Quideauom sada su otkrili daljnje predstavnike polifenola u crnom vinu, koji nastaju odležavanjem u hrastovim bačvama. Polifenoli su velika skupina tvari koje uključuju tanine i boje u mnogim vrstama voća i povrća, poput tanina i flavonoida. "Broj ovih tvari već je pronašao svoj put u medicinu, ali njihov potencijal je daleko od iscrpljenog", objašnjava Quideau. Istraživači su sada otkrili još jedan zanimljiv spoj u crnom vinu, akutisimin A. Tvar je takozvani flavano-elagitanin i stoga ima i flavonoidnu i taninsku komponentu. Supstanca je prvi put pronađena u jednoj vrsti hrasta.

Pročitajte više

Pravilno dozirani stres produljuje život

Oštećenje stanica je spriječeno ili odgođeno

 Stres u pravoj dozi definitivno može imati koristi. Znanstvenici sa Sveučilišta Northwestern http://www.northwestern.edu pokazali su da povećane razine određenih zaštitnih proteina potiču dugovječnost. Ovi proteini, takozvani molekularni pratioci, reagiraju na stres u stanici. Akutni stres pokreće kaskadni odgovor u stanicama koji dovodi do popravka ili uklanjanja oštećenih proteina, čime se sprječava ili odgađa oštećenje stanica. Rezultati studije objavljeni su u časopisu Molecular Biology of the Cell http://www.molbiolcell.org.

Biolog Richard I. Morimoto objasnio je da povremeni stres ili stalno niske razine stresa mogu imati zaštitnu funkciju. "Kratka izloženost okolišu ili fiziološkom stresu dugoročno je korisna za stanicu." Ovi faktori stresa uključuju povišene temperature, izloženost kisiku, bakterijske i virusne infekcije i toksine poput teških metala. Faktor toplinskog šoka glavnog proteina prepoznaje stres i reagira aktiviranjem gena koji kodiraju molekularne pratioce.

Pročitajte više

Veleprodajne cijene u studenom 1,5% više od prošle godine

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, indeks veleprodajnih cijena u studenom 2003. bio je viši za 1,5% u odnosu na studeni 2002. U listopadu i rujnu 2003. godišnje stope promjene bile su +0,8%, odnosno +0,6%. Ukupni indeks bez naftnih derivata u studenom 2003. porastao je za 1,4% u odnosu na prethodnu godinu.

U odnosu na listopad 2003. indeks veleprodajnih cijena blago je pao (–0,1%). Međutim, bez naftnih derivata, indeks veleprodajnih cijena porastao je za 0,1% na mjesečnoj razini. Unutar mjesec dana najprije su pale cijene rajčice (-29,2%), živih svinja (-7,8%), svinjetine (-6,5%), jabuka (-4,5%) i banana (-4,0%). Nasuprot tome, poskupjeli su riba i riblji proizvodi (+11,5%) te hrana za životinje (+7,1%).

Pročitajte više