Dijeta bogata ugljikohidratima i masnoćama ne samo da vas deblja, već i potiče dijabetes. Kako je istraživački tim predvođen Hadijem Al-Hasanijem s njemačkog instituta za ljudsku prehranu (DIfE) sada po prvi put pokazao, ugljikohidrati a ne masti oštećuju stanice u gušterači koje proizvode inzulin. U vezi s prehranom bogatom masnoćama, ugljikohidrati povećavaju oksidativni stres u stanicama, omogućujući im da brže stare i time ranije umiru. Novi podaci značajno doprinose razjašnjavanju molekularnih veza između prehrane i razvoja šećerne bolesti, koje su do sada bile slabo shvaćene.

Povezani znanstveni članak objavljen je u trenutnom online izdanju Diabetologia (Dreja, T. i sur.; 2009; DOI 10.1007/s00125-009-1576-4).

Prije dvije godine, istraživačka skupina koju je predvodio Hans-Georg Joost, znanstveni direktor DIfE, primijetila je da prehrana bez ugljikohidrata barem štiti debele miševe od dijabetesa. Al-Hasani i njegov tim su sada nastavili studiju i istražili temeljne molekularne mehanizme.

Prvo su hranili životinje soja miševa koji su imali tendenciju da imaju prekomjernu tjelesnu težinu s različitim dijetama: prva skupina je dobivala hranu s visokim udjelom masti i ugljikohidratima. Druga skupina dobivala je dijetu s visokim udjelom masti i bez ugljikohidrata. Životinje su smjele jesti i piti koliko žele. Bez obzira na prehranu, miševi u obje skupine značajno su dobili na težini i bili su jednako pretili nakon 17 tjedana. Međutim, u pogledu zdravstvenog stanja životinje su se značajno razlikovale.

Većina miševa koji su jeli puno masti i ugljikohidrata u isto vrijeme pokazala je pretjerano visoku razinu šećera u krvi nakon samo osam tjedana – znak početka dijabetesa. U 17. tjednu oko dvije trećine ovih životinja bolovalo je od dijabetesa. Nasuprot tome, glodavci bez ugljikohidrata bili su pošteđeni visoke razine šećera u krvi i bolesti.

Kako pokazuju studije stanica koje proizvode inzulin u obje skupine miševa, konzumirani ugljikohidrati utječu na aktivaciju 39 nedavno otkrivenih gena koji su također povezani s razvojem dijabetesa kod ljudi.

Oko 80 posto tih gena bilo je izraženije, tj. jače čitano. To su osobito oni koji potiču oksidativni metabolizam u mitohondrijima. Mitohondriji su "energetske elektrane" stanica.

"Poticanje oksidativnog metabolizma dovodi do prekomjernog stvaranja reaktivnih kisikovih vrsta (ROS) i time do oksidativnog stresa", objašnjava voditelj studije Al-Hasani. “Stres uzrokuje da stanice brže stare i time ranije umiru. Naši podaci pokazuju da ugljikohidrate treba promatrati kritički, posebno u vezi s prehranom bogatom masnoćama. Oni oštećuju stanice gušterače koje proizvode inzulin i na taj način potiču dijabetes.”

"Rezultati se zasigurno ne mogu izravno prevesti u prehrambene preporuke, budući da je dijeta bez ugljikohidrata i s visokim udjelom masti štetna za ljude, a također nije praktična", kaže koautor Joost. “Unatoč tome, trebali bismo staviti veći naglasak na učinke ugljikohidrata u našim prehrambenim preporukama. Drugim riječima, osobe s povećanim rizikom od dijabetesa trebale bi jesti kruh od cjelovitih žitarica umjesto bijelog kruha jer to može spriječiti brz i pretjeran porast razine šećera u krvi.”

Kontekst:

Dijabetes tipa 2:

Prema podacima Međunarodne federacije za dijabetes (IDF), gotovo 7,5 milijuna ljudi u Njemačkoj pati od dijabetesa, a oko 85-95 posto ljudi boluje od dijabetesa tipa 2. Dijabetes tipa 2 obično počinje bez ikakvih simptoma i često se prepoznaje tek nakon nekoliko godina. Često dovodi do ozbiljnih komplikacija kao što su sljepoća, zatajenje bubrega i amputacija udova. Osim toga, osobe s dijabetesom umiru ranije, osobito od kardiovaskularnih bolesti.

Ugljikohidrati i glikemijski indeks (GI):

Ugljikohidrati su među osnovnim nutrijentima. Uključuju sve vrste šećera i škroba te većinu vlakana. Unos ugljikohidrata privremeno povećava razinu šećera u krvi. Glukoza ili hrana poput bijelog kruha posebno uzrokuju nagli porast razine šećera u krvi. Mjera povećanja šećera u krvi uzrokovana hranom je glikemijski indeks (GI). Dosadašnji podaci sugeriraju da prehrana s niskim GI može smanjiti rizik od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

Preporuke za dijetu:

GI nije eksplicitno uključen u prethodne opće prehrambene preporuke, ali na pr. T. posredno uzeti u obzir preporukom proizvoda od cjelovitih žitarica i smanjenjem šećera i slatkiša. Jačanje ovih preporuka značilo bi da bi se svi ugljikohidrati morali kategorizirati i da bi se krumpir, na primjer, tada svrstao u "loše" ugljikohidrate. O ovom intenziviranju i kompliciranju preporuka stoga se može raspravljati samo za osobe s rizikom (npr. s visokim rizikom od dijabetesa tipa 2).

Prehrambene preporuke iz drugih zemalja i stručnih društava stoga još uvijek ne spominju GI kao kriterij, ali preporučuju prehranu bogatu vlaknima i time posredno imaju za cilj smanjenje glikemijskog opterećenja.

Thomas Proeller komentira:

DIfE se prilično prekida kako ne bi morao priznati da su preporuke DGE & Co za ugljikohidrate zapravo puno previsoke, kako za zdrave ljude tako i za dijabetičare. Logi je ovdje bolji. (www.logimethod.de)

Izvor: Potsdam-Rehbrücke [DIfE]