Lactobacillus čini hranu izdržljivom
Mnogi ljudi svakodnevno jedu bakterije mliječne kiseline – primjerice u jogurtu ili salami. Sićušna stvorenja ne samo da hranu čine trajnijom i lakšom za probavu, ona također podržavaju probavu i imunološki sustav. Udruga za opću i primijenjenu mikrobiologiju (VAAM) proglasila je Lactobacillus mikrobom godine 2018. kako bi istaknula njegovu važnu ulogu u zdravlju, prehrani i gospodarstvu.
Laktobacili ("mliječni štapići") prate ljude dugo vremena. Prije otprilike 7.000 godina, sjedilački uzgajivači stoke u sjevernoj Europi počeli su jesti više mlijeka i njegovih proizvoda, objašnjava VAAM. To je dovelo do činjenice da ne samo dojenčad, već i odrasli u našim geografskim širinama formiraju enzim za razgradnju mliječnog šećera (laktazu). To nije bio slučaj u Aziji, tako da većina odraslih Azijaca još uvijek slabo podnosi mliječne proizvode.
Lactobacillus je uključen u razne procese u hrani. Tako mikrob čini mlijeko kiselim, a da ga ne pokvari – primjerice u obliku jogurta, kefira ili sira. Proizvodnja kruha od kiselog tijesta, kiselog kupusa i kiselih krastavaca također ne bi bila moguća bez bakterija. Prisutni ugljikohidrati se pretvaraju u mliječnu kiselinu. Štetne klice poput salmonele ne mogu se razmnožavati u kiseloj sredini i hrana se čuva. U biotehnologiji se uz pomoć laktobacila proizvodi mliječna kiselina koja se između ostalog koristi kao dodatak hrani (E 270) u pekarskim i slastičarskim proizvodima.
Laktobacili također ispunjavaju važne zadatke u tijelu. Bakterije se prenose s majke na novorođenče u porođajnom kanalu kako bi ga zaštitili od patogena. U ljudskom crijevu bakterije potiču zdravu probavu i jačaju imunološki sustav. Primjerice, pomoću određenih enzima vlakna iz cjelovitih žitarica čine dostupnima i podupiru funkciju crijevne sluznice.
Heike Kreutz, www.bzfe.de
