Utjecaj označavanju hrane na djecu
Daljnje povećanje zdravstvenih problema u djece, kao što su karijesa ili gojaznost su društveni problem. Pokušaji da se obrazuju putem označavanja o zdravstvenim kritičnim sastojcima i animirati na zdravstvenu kompatibilnom ponašanje treba neutralizirati ove probleme. Ali takve reference također utječu na djecu? A ako je tako, kako bi oni biti napravljeni? Ta pitanja su odgovori trenutno dio istraživačkog projekta o „Kinderkaufladen nadležnosti” na Odjelu za marketing na Sveučilištu u Siegen.
“Prva studija pokazuje da upozorenje tjera djecu da izaberu zdravu umjesto nezdravu alternativu. Međutim, kada je riječ o hrani popularnih brendova, spremniji su ignorirati upozorenja”, kaže prof.dr. Hanna Schramm-Klein, voditeljica Katedre za marketing.
Kako bi se dobili prvi rezultati o međudjelovanju upozorenja i robnih marki, provedeno je eksperimentalno preliminarno istraživanje Katedre za marketing Sveučilišta u Siegenu. Ispitan je učinak upozorenja na popularne i nepopularne robne marke.
Grupi učenika koji su sudjelovali uručena su nezdrava pića uz poruku „Budite oprezni! Nije dobro za zube!” ponudio, ali ostali nisu dobili takvo usmeno upozorenje. Ključni nalazi: Upozorenje je zapravo rezultiralo manjim pijenjem soda, ali taj je učinak bio znatno manje učinkovit za popularnu marku nego za marku koja se ne sviđa.
Navodno, djeca su spremnija ignorirati upozorenja kada su u pitanju popularne marke hrane. To stvara posebnu odgovornost za proizvođače proizvoda popularnih marki. Istodobno, društvo je dužno educirati djecu o tvarima koje su štetne po zdravlje. Autori prof.dr. Hanna Schramm-Klein, dr. Gunnar Mau i Celina Steffen u daljnjem studiju.
Neki pozadini:
Od karijesa mliječnih zuba tijekom djetinjstva pati 46 posto onih koji kreću u školu. Za to je, među ostalim, zaslužna konzumacija slatke hrane, koju djeca preferiraju zbog urođenih preferencija okusa. U slučaju drugih proizvoda opasnih po zdravlje, kao što su cigarete, pokušavaju se educirati ljude o sastojcima kritičnim za zdravlje i potaknuti ponašanje u skladu sa zdravljem putem zahtjeva za označavanje. Zapravo, prve studije pokazuju da takva upozorenja kod odraslih mogu utjecati na ponašanje pri korištenju proizvoda koji su opasni po zdravlje.
Međutim, namirnice nisu obvezne označavati sastojke koji su kritični za zdravlje. Hranjive tvari i energetski sadržaj navedeni su samo u obliku nutritivne tablice na pakiranju proizvoda.
Europski parlament spriječio je prošle godine o kojem se mnogo raspravljalo o označavanju namirnica bojama pomoću sustava semafora. Model “Smjernice dnevnih količina” koji preferira prehrambena industrija, a koji služi kao mjerilo za preporučeni dnevni unos energije i određenih sastojaka, ostaje dobrovoljan. Do danas je upitno imaju li (i kako) upozorenja na djecu. I ako je tako, kako oni moraju biti dizajnirani.
„Za trgovce i proizvođače ovo je pitanje dvostruko relevantno“, objašnjava prof.dr. Schramm-Klein i objašnjava: „S jedne strane, tvrtke imaju društvenu odgovornost – posebno za djecu – a time i potrebu da ovu skupinu potrošača zaštite od opasnosti po zdravlje. S druge strane, tvrtke nastoje pozicionirati svoje robne marke na način orijentiran na uspjeh.” S obzirom na to, ova studija ispitala je ne samo učinak zdravstvenih upozorenja nego i utjecaj brendova u ovom kontekstu.
Izvor: Siegen [Sveučilište]
