Meso divljači u fokusu
Meso divljači dolazi izravno od divljih životinja i jedna je od najodrživijih namirnica na našem jelovniku. Međutim, meso jelena, divlje svinje i fazana može biti kontaminirano teškim metalima poput olova ili sadržavati patogene poput trihinele i salmonele. Mreža “Sigurnost u lancu mesa divljači” ima za cilj dodatno povećati sigurnost divljači.
Tijekom sljedeće četiri godine izgradit će se mreža pod vodstvom Saveznog zavoda za procjenu rizika (BfR) i ispitat će se cijeli lanac proizvodnje divljači - od lova preko distribucije, prerade i trgovine do jela. Odgovarajuće nalaze treba implementirati u mjere u izravnoj razmjeni s interesnim skupinama.
Mogući biološki rizici uključuju parazite (npr. trihinele), bakterije (npr. salmonelu) i viruse (npr. hepatitis E kod divljih svinja). Što se tiče potencijala materijalne opasnosti, uz zagađivače okoliša poput dioksina i PCB-a (poliklorirani bifenili), prvenstveno se radi o izbjegavanju i smanjenju ulaska olova iz streljiva prilikom ubijanja životinje.
Zbog velikih količina koje konzumiramo, olovo prvenstveno apsorbiramo kroz žitarice, povrće i voće. Teški metal može se nakupljati u ljudskom tijelu iu većim koncentracijama oštetiti krvotok, unutarnje organe i središnji živčani sustav. Meso divljači može biti više kontaminirano ako, ovisno o regiji, jeleni, jeleni ili divlje svinje unose olovo hranom ili ako streljivo koje se koristi za lov sadrži olovo. Osobito djeca do sedam godina, trudnice i žene koje žele imati djecu ne smiju jesti divljač ubijenu olovnim streljivom, navodi BfR.
Heike Kreutz, www.bzfe.de
