Studija o uzgojenom mesu

60% ispitanika već zna za kultivirano meso / Znatiželja je pokretački čimbenik iza interesa za kušanjem / Mlađi ispitanici i muškarci još su spremniji na inovacije / Edukacija potrošača bit će glavna tema.
Rechterfeld, rujan 2021. Nekad znanstvena fantastika, sada stvarnost: kultivirano meso, tj. meso koje raste iz stanica u hranjivoj otopini, već se može naći na jelovnicima nekih restorana u Singapuru. U inkubatoru, na optimalnoj temperaturi i razini kisika, sada je moguće da se stanice razviju u mesno tkivo baš kao što bi se razvile u lešini životinje. Činjenicu da ovo više nije nišna tema jasno pokazuje reprezentativna studija PHW grupe o uzgojenom mesu: 60% potrošača već je čulo ili pročitalo da se meso sada može proizvoditi bez klanja životinja. Više od svake druge osobe (54%) također bi probalo meso. „Ovi su rezultati snažan, pozitivan signal za cjelokupno istraživanje uzgojenog mesa jer pokazuju da su mnogi potrošači već upoznati s konceptom i da ga prihvaćaju s pozitivnom znatiželjom i zanimanjem. Time je jasno da će uzgojeno meso imati trajno mjesto u prehrambenoj mješavini budućnosti uz konvencionalno meso i alternative biljnog podrijetla. S našim strateškim sudjelovanjem u izraelskom start-upu SuperMeat, uz sebe imamo izvrsnog partnera od 2018., s kojim ćemo nastaviti unapređivati ​​ovo područje“, kaže Marcus Keitzer, član uprave za alternativne izvore proteina u PHW grupi. Gotovo svaka druga osoba u Njemačkoj u dobi od 18 do 75 godina (55%) namjerno izbjegava meso barem ponekad – žene (66%) češće nego muškarci (45%). 6% je čak potpuno izbacilo meso i ribu iz svoje prehrane – posebice mlađi ispitanici od 18 do 29 godina (13%). Stoga su tražene alternative mesu i ribi. Zamjenski proizvodi biljnog podrijetla već su u porastu. No, kao što studija pokazuje, opcija je i uzgojeno meso. Ali što Nijemci uopće znaju o inovativnom mesnom proizvodu? Koji su razlozi za ili protiv toga i koliko bi potrošača posegnulo za njim na policama supermarketa? Na ova i druga pitanja odgovara reprezentativna studija za koju je Institut za istraživanje javnog mnijenja forsa intervjuirao 30 ljudi iz Njemačke između 12. ožujka i 2021. travnja 1.011.

Visoka razina svijesti i veliki interes za isprobavanje i kupnju – posebno među mlađom generacijom
Koncept uzgojenog mesa već je čvrsto usidren u svijesti javnosti i ima visoku razinu svijesti: 60% ispitanih izjavilo je da je upoznato s metodom proizvodnje mesa razmnožavanjem stanica u hranjivoj otopini. U svim ispitanim dobnim skupinama, barem polovica ispitanika je to potvrdila, ali je razina svijesti najviša među 18 do 29 godina starosti sa 69%. Razlike se mogu primijetiti s obzirom na različite vrste prehrane: 75% vegana/vegetarijanaca, 60% fleksitarijanaca i 57% mesojeda već je čulo ili čitalo o uzgojenom mesu.

- Također postoji veliki interes da se proba: Sveukupno, svaka druga osoba (54%) probala bi uzgojeno meso barem jednom ("da, definitivno"/"vjerojatno, da"). I ovdje su mlađi značajno otvoreniji za inovacije: gotovo tri četvrtine (18%) od 29 do 74 godina kušalo bi takav proizvod, dok je među 60 do 75 godina oko trećine (36%). U svim dobnim skupinama, muškarci će češće probati meso iz hranjive otopine (62%) nego žene (45%). Vjerojatnije je da će fleksitarijanci (57%) probati uzgojeno meso nego oni koji jedu meso (51%). I što je nevjerojatno: gotovo polovica vegana/vegetarijanaca probala bi meso koje raste iz stanica u hranjivoj otopini (48%, od kojih je čak 29% odgovorilo “da, definitivno”).

- Otprilike polovica ispitanika (47%) može zamisliti i kupnju proizvoda od uzgojenog mesa. Temeljni trend da su mlađi zainteresiraniji i ovdje se nastavlja: dobre dvije trećine (18%) od 29 do 69 godina posegnulo bi za njim na policama supermarketa, dok bi samo 60 od 75 do 28 godina starci bi % učinili bi ovo. Muškarci češće na ovo pitanje odgovaraju potvrdno (53%) nego žene (42%). Uz to, svaki drugi vegan/vegetarijanac (57%) kupio bi uzgojeno mesne proizvode. Isto tako i fleksitarijanci (51%). Mesojedi imaju nešto manji (43%) izražen kupovni interes.

- Za oko polovicu potencijalnih kupaca uzgojeno meso može imati višu cijenu: 47 posto općenito bi bilo spremno platiti više za takve proizvode, 18 posto čak i dvostruko više. S godinama se smanjuje spremnost da se plati više za proizvod od uzgojenog mesa. Gotovo polovica (18%) osoba u dobi od 29 do 49 godina spremna je platiti više, dok 60% osoba u dobi od 75 do 39 godina kaže da. Osim toga, prehrana utječe na odgovore: Vegetarijanci i vegani imaju najveću spremnost platiti sa 72%, slijede fleksitarijanci s 51%, dok je 37% mesojeda spremno platiti više za ovaj alternativni izvor proteina.

Znatiželja je pokretački čimbenik iza interesa za isprobavanjem stvari
“Zašto biste htjeli probati uzgojeno meso?” – Oni koji ga žele kušati uglavnom su vođeni znatiželjom (38%), ali i specifičnim pitanjem kakvog je okusa (29%) i je li dobra alternativa na konvencionalno meso (26 %). Drugih 16% navodi razlog zašto žele učiniti nešto u vezi s patnjom životinja, dok 8% želi znati kakva je tekstura uzgojenog mesa. Za 7% bolja klimatska ravnoteža je odlučujući argument. Na navedene razloge utječe i prehrana: Vegetarijanci i vegani češće od ukupnog broja ispitanika navode aspekte “manje patnje životinja” (25%) i “bolja klimatska ravnoteža” (15%).

Ispitanici koji nisu zainteresirani za kušanje mesa navode najčešći razlog da meso smatraju “neprirodnim” ili “umjetnim” (39%). 17% ne vidi alternativu konvencionalnom mesu u uzgojenom mesu i stoga ga ne bi probali. Za razmjerno mali broj ispitanika razlozi su “loše se osjećaju” (12%), “odvratno je, neukusno” (8%) ili to što općenito izbjegavaju meso (4%).

Spontane asocijacije trenutno su još uvijek diferencirane, kod potkrijepljenih pitanja fokus je više na pozitivnim karakteristikama
Iako je trenutna razina svijesti o uzgojenom mesu već visoka i iznosi 60%, mnogi ispitanici još nisu svjesni pozitivnih svojstava alternativnog izvora proteina. Spontane asocijacije na temu također pokazuju da neki ispitanici još uvijek imaju rezerve prema mesu. Na pitanje “Što vam pada na pamet kada pomislite na uzgojeno meso?”, većina ispitanika je odgovorila “je li neprirodno” ili “umjetno” (28%). Pozitivan aspekt koji je većina ispitanika mogla spontano navesti je "uzrokuje manje patnje životinja" (13%). Bolja klimatska ravnoteža (6%), mogućnost alternative konvencionalnom mesu (5%) ili inovativni karakter uzgojenog mesa (5%) za ispitane još uvijek imaju podređenu ulogu.

Ako se način ispitivanja promijeni sa spontanih asocijacija na potkrijepljene izjave, pozitivni aspekti postaju više u fokusu. Ovdje su sudionici upitani u kojoj se mjeri, po njihovom mišljenju, određena karakteristika odnosi na uzgojeno meso. Ocjena je bila na ljestvici od "potpuno" i "prilično" do "prije ne" i "nikako". Predložena svojstva mogu se grupirati u tri predmetna područja, pri čemu se i "potpuno" i "prilično" ocjenjuju kao pozitivne ocjene:

• Održivost i očuvanje resursa: S ukupno 81% slaganja, jasna većina ispitanih potvrdila je svojstvo uzgojenog mesa kao "manje patnje životinja", dok je "manje korištenje zemlje" (75%) slijedilo odmah iza. Izjave "bolje je za klimu i okoliš" (60%) i "proizvodi manje emisija CO2 tijekom proizvodnje" (58%) podržane su s sličnom učestalošću. Sljedeća mjesta su "osigurat će sigurnost hrane za rastuću svjetsku populaciju" (51%), "koristi manje vode u proizvodnji" (46%) i "osigurati raznolikost vrsta/bioraznolikost" (38%).
  
  
• zaštite zdravlja i potrošača: Oko dvije trećine ispitanika (69%) složilo se s izjavom "može se obogatiti vitaminima i mineralima". Više od polovice (56%) kaže da uzgojeno meso ne prenosi zoonoze, dok 49% kaže da je "bez antibiotika". Razlika između spontanog spominjanja i potkrijepljenog pitanja ovdje postaje posebno jasna: tri tvrdnje s najpodržanijim slaganjem iz skupa tema ne igraju nikakvu ulogu u spontanom povezivanju. Ispitanici su skeptičniji prema svojstvima “je zdravo” (17%) i “proizvedeno je bez genetskog inženjeringa” (18%), iz čega je vidljivo da ispitanici još uvijek imaju relativno visoku razinu nepoznavanja načina proizvodnje, budući da se rast stanica odvija u hranjivoj otopini nije genetski inženjering.
  
  
• kvaliteta i okusa: Činjenica da je uzgojeno meso također polarizirajuće je jasno vidljiva u podržanim izjavama u ovom predmetu. Istovremeno, oni pokazuju da ispitanici drugačije gledaju na alternativni izvor proteina, budući da su i pozitivna i negativna svojstva naišla na odobravanje: oko tri četvrtine bi uzgojeno meso opisalo kao "neprirodno" (74%), dok bi gotovo polovica pohvalio je "konstantnu kvalitetu" (47%). Također polovica ispitanika predviđa da će proizvodi biti skuplji od običnog mesa (51%). Trećina se slaže s izjavama "ima drugačiju konzistenciju od konvencionalnog mesa" (33%) i "sigurno je za jelo" (31%). Slijedi karakteristično "okus konvencionalnog mesa" sa 16%. Sve u svemu, može se uočiti da su pozitivna svojstva uzgojenog mesa već čvršće ukorijenjena među mlađom generacijom i vegetarijancima/veganima te, u manjoj mjeri, među fleksitarijancima nego među starijim ispitanicima ili "mesojedima".

“Još puno toga treba učiniti u području edukacije potrošača kako bismo potrošačima pokazali brojne prednosti ovog alternativnog izvora proteina – od očuvanja resursa do učinaka na našu klimu. To je ilustrirano razlikama između spontanih asocijacija i potkrijepljenog pitanja. Ovdje su traženi i proizvođači i političari”, kaže Marcus Keitzer.

Ako je uzgojeno meso, onda mljeveno ili sjeckano meso
Kuhana ili svježa mljevena govedina od uzgojenog mesa izaziva najveći interes među potrošačima, kako čistim "mesojedima" tako i fleksitarijancima, pri čemu 78% mesojeda i 83% fleksitarijana izjavljuje da je njihov interes "vrlo velik" ili "visok". Zatim slijedi sjeckano meso/mesne trakice (mesojedi: 75%, fleksitarijanci: 69%) i hamburgeri, drugi mljeveni proizvod (mesojedi: 63%, fleksitarijanci: 70%).

Napomena: U studiji nisu navedeni i ocijenjeni svi mogući odgovori na pitanja. Neka od tumačenja odnose se na najčešće i najrjeđe odgovore. Ako ste zainteresirani, pitajte nas za cijeli niz mogućih odgovora. Također imajte na umu dostavljenu info grafiku.  

* Grupa PHW naručila je istraživanje tržišta od instituta forsa da provede ovo istraživanje. Ukupno 1.011 ljudi u Njemačkoj u dobi između 18 i 75 godina intervjuirano je za istraživanje. Razdoblje istraživanja bilo je od 30. ožujka do 12. travnja 2021. godine.

Više informacija o PHW grupi možete pronaći na www.phw-gruppe.de