Dezinfekcija ruku na radnom mjestu dokazano štiti od raširenih i ponovljenih masovnih infekcija. To dokazuje studija znanstvenika sa Sveučilišta Greifswald, koja je sada objavljena u časopisu BMC Infectious Diseases.
Nakon redovite dezinfekcije ruku, sudionici studije su rjeđe trpjeli od prehlade ili njihovih simptoma. Osobito je zapanjujuće bilo smanjenje proljeva. Zaposlenici 129-a iz gradske uprave Sveučilišta i Hanseatic Cityja, Sveučilišta u Greifswaldu i državne uprave Mecklenburg-Vorpommern mogli bi biti uključeni u istragu.
Već neko vrijeme, klice otporne na višestruke lijekove rastu diljem svijeta. Ovi takozvani sojevi MRSA prethodno su bili poznati i bojali su se uglavnom kao "bolničke klice" jer se bolesti koje uzrokuju - najčešće upale - teško liječe. Dok je udio sojeva MRSA u Nizozemskoj oko tri posto, ne samo zbog rane sustavne kontrole, on je značajno veći u Njemačkoj na gotovo 25 posto, ali još uvijek mnogo niži nego u južnoj Europi, na primjer.
Ali nisu svi MRSA (meticilin rezistentni Staphylococcus aureus) sojevi jednako opasni. U međuvremenu, o 6.000-u su identificirani različiti sojevi, koji su podijeljeni u tri glavne skupine: bolnica MRSA, tzv. MRSA stečena u zajednici i MRSA povezana s životinjama. Različiti tipovi MRSA često se ne razlikuju u javnoj raspravi, što uzrokuje vrlo različite probleme.
Znanstvenici Instituta Max Rubner zaustavljaju proizvodnju toksina
Bilo naranče, grožđa ili jagode - nakon kratkog vremena skladištenja napada gljivica je neizbježan. Plijesni i njihove spore su sveprisutni, što je prije jedva moguće. Znanstvenici sa Max Rubner instituta razvili su metodu kojom, iako još uvijek nije u potpunosti ubio gljive, ali djelotvorno spriječiti u njihovom razvoju: Vidljivo svjetlo specifičnih valnih duljina ometa ritam života mnogih plijesni, tako snažno da se ne formira gljivične toksin a U najboljem slučaju izostavlja se čak i rast.
Ohratoksini su otrovi iz skupine velikih gljivičnih gljivica, koja također uključuje različite vrste penicillia i aspergillus. Ove gljive, kao i većina živih bića, imaju unutarnji sat koji kontrolira rast i metabolizam. "Ako uspijemo razbiti taj sat, možemo zaustaviti proizvodnju toksina", predvidio je prof. Rolf Geisen, znanstvenik Instituta Max Rubner na početku istraživanja. Plavo svjetlo s valnom duljinom nanometara 450 pokazalo se kao posebno učinkovit faktor ometanja. Dr. Markus Schmidt-Heydt, znanstvenik u timu prof. Geisena: "Ne koristimo štetno UV zračenje, samo je plavo svjetlo dovoljno da uništi 80 posto spora gljivica." Žuta i zelena svjetlost, s druge strane, potiče rast gljivica, znanstvenici su također prepoznali. Gljive nipošto nisu "slijepe", imaju svjetlosne receptore za različite valne duljine. Nažalost, gljive su osjetljive na različite vrste. Na primjer, Fusaria, tipične žitne gljive, različito reagiraju na osvjetljenje, na primjer s povećanim stvaranjem pigmenata za zaštitu od sunca kao što je karoten.
SCA, treći najveći svjetski dobavljač higijenskih proizvoda, objavio je svoje izvješće o higijeni 2010. Rezultati globalnog istraživanja koje je SCA provela po drugi put pokazuju da je svinjska gripa dokazano promijenila higijensko ponašanje u svijetu. I u Njemačkoj su teme higijene i zdravlja postale izraženije.
S trenutnim izvješćem o higijeni 2010, SCA potvrđuje da se ponašanje u higijeni promijenilo u cijelom svijetu. Od 2009-a, SCA je svake godine intervjuirala ljude u devet zemalja o svojim stavovima i ponašanju u pogledu higijene i zdravlja. Rezultati su sažeti u Izvješću o higijeni SCA. "Higijena utječe na sve nas - bez obzira gdje živimo - kao treći najveći dobavljač higijenskih proizvoda u svijetu, imamo vrlo posebnu odgovornost", kaže Rolf Andersson, viši savjetnik za higijenu, SCA. "Izvješće o higijeni ima za cilj podizanje svijesti o pitanjima higijene i osobne njege na globalnoj razini među donositeljima odluka, stručnjacima i javnošću, doprinoseći informiranoj javnoj raspravi i poboljšanim higijenskim standardima."
Istraživači na Institutu za higijenu i biotehnologiju (IHB) na Institutu Hohenstein u Bönnigheimu razvili su prvi svjetski sustav procjene učinkovitosti tekstila i svakodnevnih predmeta protiv virusa. Uz pomoć novih metoda ispitivanja za ispitivanje antivirusne učinkovitosti, takvi se proizvodi sada mogu posebno razviti i optimizirati za tržište.
Više od 14 godina IHB, akreditiran od strane DAP-a i ZLG-a, specijalizirao se za ispitivanje antibakterijske aktivnosti tekstila prema različitim međunarodnim standardima. Odjel za higijenu sada nudi svoje testove antimikrobne učinkovitosti ne samo za fleksibilne strukture (tekstil i vlakna), već i za tekućine ili krute tvari, tj. široku paletu proizvoda, npr. za lakove, žbuku, boje, sve do plastičnih i metalnih površina.
Studija EU pokazuje: Patogeni se prenose sa životinje na trup tijekom klanja
Rezultati nacionalne studije koju je koordinirao BfR pokazuju da se kampilobakter i salmonela često mogu otkriti u kokošima u vrijeme klanja. Uzročnici dospiju u klaonicu sa crijevnim sadržajem i na perju životinja te se mogu prenijeti na trupove tijekom klanja. Odatle se probijaju u prehrambeni lanac i do potrošača. Prema danas objavljenom izvješću BfR-a, kampilobakter je pronađen na 62 posto od 432 lešine ispitane u Njemačkoj, a salmonela na 17,6 posto. Campylobacter je otkriven u crijevnom sadržaju životinja u 48,6 posto skupina za klanje. Studija je dio istraživanja provedenog 2008. u svim državama članicama Europske unije (EU). Rezultate EU studije objavila je danas Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA). Campylobacter i salmonella najčešći su uzročnici bakterijskih bolesti probavnog sustava kod ljudi. "Pileće meso najvažniji je izvor infekcija Campylobacterom koje se prenose hranom", kaže predsjednik BfR-a, profesor dr. dr Andreas Hensel, "a infekcije salmonelom često nastaju zbog pilećeg mesa." Stoga pri pripremi pilećeg mesa treba obratiti pozornost na posebno pažljivu kuhinjsku higijenu: meso peradi smije se konzumirati samo kad je prethodno zagrijano. Ovo ne samo da inaktivira kampilobakter i salmonelu, već i druge moguće patogene. Meso također treba čuvati i pripremati odvojeno od ostalih namirnica kako se na njih ne bi prenijeli uzročnici bolesti.
Kontaminacija lešina Campylobacterom bila je znatno manja u hladnim zimskim mjesecima nego ljeti. Količina Campylobactera na kontaminiranim trupovima također je značajno varirala, od samo nekoliko klica do preko 100 klica po gramu pilećeg mesa. Ako je Campylobacter otkriven u crijevnom sadržaju životinja iz klaoničke serije, vjerojatnost da su i lešine te serije bile kontaminirane Campylobacterom bila je posebno velika, s 000 posto pozitivnih nalaza. Za trupove iz klaoničkih skupina bez dokaza Campylobactera u crijevnom sadržaju, stopa otkrivanja bila je 93 posto. Otprilike 33 posto otkrivenih Campylobacter bili su Campylobacter jejuni, dok je Campylobacter coli činio oko 80 posto. To odgovara raspodjeli koja se također opaža kod infekcija kod ljudi.
U Ulmu je od sredine prosinca bilo neobično nakupljanje bakterijskih infekcija od legionele. Potraga za izvorom infekcije odvija se punom brzinom, ali je vrlo zamorna s konvencionalnim metodama. Nove metode skrininga iz Fraunhofer IPM mogu značajno skratiti pretraživanje u budućnosti.
"Prvi rezultati bit će dostupni za tjedan dana", to se trenutno često čita u vezi s traženjem izvora infekcije za bolesti legionele u Ulmu. Činjenica da su rezultati laboratorija tako dugi, ovisi o današnjoj uobičajenoj detekciji legionele propagacijom. U vremenu potrebnom za potomstvo, drugi stanovnici Ulma vjerojatno će se zaraziti na bakterijskom fokusu. Sumnjaju se na određene klimatizacijske sustave - takozvane mokre sustave hlađenja - kako se nalaze na mnogim krovovima zgrada. Kako bi se u budućnosti mogli brže otkriti izvori infekcije, Fraunhofer Institut za fizikalna mjerna tehnika IPM u Freiburgu razvija metode analize s kojima se biološke čestice mogu odrediti unutar nekoliko sati.
Od rasplodnih stokova salmonela može doseći zalihe za tov
Rezultati nacionalne studije koordinirane od BfR pokazuju da se Salmonella često može otkriti u jatima s rasplodnim svinjama. U većini slučajeva zaraženo je samo mali dio životinja. Studija je dio studije provedene na stadima uzgoja svinja prošle godine u Europskoj uniji (EU). Rezultati studije EU objavljeni su u prosincu 2009 od strane Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA). Prema BfR izvješću objavljenom u isto vrijeme, zalihe 45 201 u više od 50 rasplodnih svinja (22,4 posto) u Njemačkoj otkrivene su u mješovitim uzorcima iz fecesa nekoliko životinja. "Zaražene prasadi iz uzgojnog fonda mogu prenijeti salmonelu u tovilište", kaže predsjednik BfR-a prof. Dr. Med. Dr. Andreas Hensel. Odatle salmonela može ući u prehrambeni lanac putem zaraženih svinja za klanje. Prilikom pripreme mesa, pažnju treba posvetiti posebnoj higijeni u kuhinji. Meso se uvijek smije konzumirati samo grijanjem. Tako ste deaktivirali ne samo Salmonellu, već i druge moguće patogene.
Salmonela je često uzrok infekcija probavnog trakta ljudi. Velik dio ovih infekcija uzrokovan je konzumiranjem hrane koja je kontaminirana salmonelom. Osim jaja i peradi, svinjetina je jedan od najčešćih izvora takvih infekcija.
Salmonella je vodeći uzrok trovanja hranom. Bakterije se vežu na stanice crijevnog zida i uzrokuju da ih stanica domaćina pokupi. Do sada su znanstvenici pretpostavili da Salmonella mora aktivirati karakteristične valove membrana kako bi prodrla u stanice crijeva. Istraživači Centra za istraživanje infekcija u Helmholtzu (HZI) u Braunschweigu sada su opovrgli ovu zajedničku doktrinu.
"To znači da se mora preispitati mehanizam infekcije salmonelom", kaže Klemens Rottner, voditelj radne skupine "Citoskeletna dinamika" u HZI. Rad je sada objavio časopis "Cellular Microbiology".
Izvješća o bolestima uzrokovanim norovirusima i rotavirusima stalno su se povećavala posljednjih godina. Ovi poznati virusi mogu se prenijeti od strane zaraženih osoba u proizvodnju i pripremu hrane i distribuirati na taj način. Na prvom simpoziju u Njemačkoj "Virusi povezani s hranom" koji je organizirao Savezni zavod za procjenu rizika (BfR), neki stručnjaci 100-a iz istraživačkih institucija, ureda za ispitivanje i nadzora hrane u Berlinu raspravljali su o novim spoznajama o virusima koji se mogu prenositi putem hrane. Riječ je o putovima prijenosa, razvoju novih metoda otkrivanja i načinima inaktivacije virusa u hrani. "Bakterije u hrani već su dobro istražene, dok virusi povezani s hranom zahtijevaju daljnja istraživanja", kaže predsjednik BfR-a prof. Dr. Med. Dr. Andreas Hensel. "Budući da se virusi ponašaju drugačije od bakterija, potrebne su druge strategije kontrole."
Za gastrointestinalne bolesti uzrok su norovirusi i rotavirusi. Ne samo da se prenose izravno s osobe na osobu, već se i posredno šire hranom kada zaražene osobe dolaze u kontakt s hranom. Određene namirnice su također poznate kao rizična hrana za virusne upale jetre i crijeva: tako dagnje iz okoline mogu akumulirati viruse. Ako ljudi jedu sirove dagnje, također apsorbiraju viruse. Nove studije pokazuju da pozornost treba posvetiti i takozvanim zoonotskim virusima. Ovi virusi najprije zaraze životinje koje proizvode hranu i prenose se na ljude putem hrane koja se od njih proizvodi. Na primjer, virusi hepatitisa E mogu se otkriti u divljih svinja.
O trenutnom stanju na području zoonoza i strategija za kontrolu i prevenciju raspravljali su neki znanstvenici 200-a iz Njemačke, Austrije i Švicarske na Federalnom institutu za procjenu rizika (BfR) u Berlinu. Borba protiv zoonoza zahtijeva blisku suradnju između zdravstvenih i veterinarskih vlasti. "Kako bi se spriječile i učinkovito suzbile zoonoze, područja ljudskog zdravlja, zdravlja životinja i okoliša moraju usko surađivati", kaže predsjednik BfR-a prof. Dr. Med. Dr. Andreas Hensel. Primjer zajedničke inicijative o antimikrobnoj rezistenciji pokazuje da to može djelovati.
Zoonoze su bolesti koje se mogu prenijeti s životinja na ljude ili obratno. Glavni izvori ljudske infekcije su onečišćena hrana, osobito meso peradi, jaja, proizvodi od jaja i sirova hrana. Bakterije Campylobacter su najčešći uzrok bakterijskih gastrointestinalnih bolesti kod ljudi, osim salmonele.
