Kvaliteta i analitika

Izrada referentnih materijala za međunarodne međulaboratorijske usporedbe

Sažetak prezentacije 44. Kulmbacher tjedan 2009

Uredba (EZ) br. 882/2004 od 29. travnja 2004. predviđa određivanje referentnih laboratorija zajednice (CRL) i nacionalnih referentnih laboratorija (NRL) s ciljem provjere usklađenosti sa zakonom o hrani i hrani za životinje u Europskoj uniji) ispred . CRL-ovi za različite ostatke i kontaminante posebno su imenovani u Uredbi (EZ) br. 776/2006 od 23. svibnja 2006. Između ostalog, CRL-ovi su namijenjeni informiranju NRL-a o metodama analize, obavljanju međulaboratorijskih usporedbi i ponudi obuke tečajevi za NRL-ove. Zadaće NRL-a u osnovi se sastoje od bliske suradnje s odgovornim CRL-om, koordinacije aktivnosti službenih laboratorija i provedbe usporednih ispitivanja između službenih nacionalnih laboratorija.

Na Institutu Max Rubner (MRI) u Kulmbachu, referentni materijali potrebni za međulaboratorijsku usporedbu na razini EU-a za CRL za dioksine i poliklorirane bifenile (PCB), (Kemijska i veterinarska istražna služba, Freiburg, Njemačka) i CRL za policiklične aromatski ugljikovodici (PAH), (Zajednički istraživački centar Europske komisije, Geel, Belgija). Konzervirane kuhane kobasice s dvije različite razine kontaminacije pripremljene su kao referentni materijali za dioksine i PCB. Materijal namjerno nije dopiran standardnim spojevima i korišteno je samo meso kontaminirano utjecajima okoline. Predselekcija korištenog mesa temeljila se na poznavanju trenutnog stanja kontaminacije dioksinima i PCB-ima u mesu iz rezultata istraživačkog projekta „Istraživanje stanja dioksina i PCB-a u stočnoj hrani i prehrambenim proizvodima“.

Pročitajte više

Kvaliteta mesa klanja do marketinga - analitički utvrditi promjene

Sažetak prezentacije 44. Kulmbacher tjedan 2009

Kvaliteta proizvoda od stečena od strane krajnjeg potrošača mesnih proizvoda određena je različitim faktorima. Tijekom proizvodnje, skladištenja i transporta kvalitete utječu higijenskim uvjetima, temperaturi, vrsti ambalaže, vrijeme skladištenja. Za otkrivanje i praćenje tih faktora pogodni mjerni uređaji su potrebni.

"FreshScan" - projekt financira projekt BMBF - upravo na tim mjestima. Nerazorna mjerenja stanja mesa pomoću detektora strane, pakiranja, je glavni cilj projekta. Razvoj mikročipa za on-line bilježenja parametara kao što su vrijeme i temperatura je daljnji predmet.

Pročitajte više

Usporedna istraživanja omjera vode i proteina u pilećim i purećim batacima

Sažetak prezentacije 44. Kulmbacher tjedan 2009

U netretiranom mesu peradi ili u komadima peradi postoji fiziološki fiksan omjer sirovih bjelančevina i vode sadržane u mesu, koji se izražava u takozvanom indeksu perja. Fiziološki omjer voda-protein (W/P) trenutno se koristi za procjenu dodavanja vode zbog tehničkih razloga (vanjska voda). U smislu tržišnih standarda, Uredba Komisije (EZ) br. 543/2008 regulira određivanje W/P kao pokazatelja tehnički neizbježnog upijanja vode u proizvodnom pogonu. Jedan od uvjeta za determinaciju je da se komadi i trupovi pregledaju u cjelini, odnosno s kostima. Maksimalne vrijednosti definirane su za različite komade piletine i puretine, koje se temelje na izračunima iz komparativne studije EU iz 1993. godine.

Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj pripreme uzorka (analiza sa ili bez kostiju) i usporediti fiziološke W/P omjere komada proizvedenih u Njemačkoj od 1993. i 2007. Drugi potencijalni čimbenici utjecaja na W/ Ispitani su P u praktičnim uvjetima. Studija je obuhvatila ukupno 560 pilećih bataka iz različitih jata i 480 purećih bataka, svaki prikupljen iz reprezentativnih klaonica. Klaonice su pokazale razlike u tehnici klanja u nekim točkama.

Pročitajte više

Ponašanje patogenih mikroorganizama u proizvodima od mini salame

Sažetak prezentacije 44. Kulmbacher tjedan 2009

U ljeto 2007. nacionalna akumulacija salmoneloze uzrokovane Salmonella enterica ssp. enterica serovar Panama (S. Panama) u djece i dojenčadi s ukupno 52 prijavljena bolesnika iz dvanaest saveznih država (Epidemiološki bilten, br. 5, 2008., Institut Robert Koch). Epidemiološkim istraživanjem (uključujući i upitnik o potrošnji i kupovnom ponašanju oboljelih i kontrolnih osoba) kao nositelj zaraze identificirani su "štapići mini salame u vrećama" određene tvrtke, te su proizvodi od mini salame klasificirani kao visokorizična hrana.

Kao odgovor na to, u sklopu projekta koji je pokrenuo BMELV, provjerili smo u kojoj mjeri se patogene klice pojavljuju u mini salamama ("proučavanje komercijalnih uzoraka") i kako su najvažniji patogeni koji se prenose hranom (Salmonella spp. uključujući izbijanje soja S Panama, Escherichia coli koja proizvodi Shiga toksin (STEC), Listeria monocytogenes i Staphylococcus aureus) u ovim proizvodima („istraživanja izazova“).

Pročitajte više

Molekularno-biološka detekcija uzročnika kvarenja u mesu i mesnim proizvodima

Sažetak prezentacije 44. Kulmbacher tjedan 2009

Percepcija o tome kada meso smatrati pokvarenim često je kontradiktorna i smatra se subjektivnom. Kvarenje mesa uzrokuju mikroorganizmi koji nakon klanja i tijekom rasijecanja dospijevaju na svježe – više ili manje očišćene od klica površine. Početni broj bakterija na površini doseže 103-104 po cm2 ili čak i više, čak i uz dobru higijenu klanja. Ti se brojevi mogu povećati na 107-108 po cm2 tijekom duljeg ili nepravilnog skladištenja. Od oko 107, prema literaturi, može se uočiti jasna promjena mirisa, a pri broju bakterija od 108 proizvodnja sluzi postaje očita.

U vezi s "aferama s trulim mesom" i mogućom preradom higijenski upitnih sirovina, jedan od ciljeva našeg rada je otkriti takve sirovine u grijanim proizvodima.

Pročitajte više

Brza detekcija nepoželjnih mikroba u proizvodnji hrane po biočip

Sažetak prezentacije 44. Kulmbacher tjedan 2009

Sigurnost hrane i higijena procesa su središnji problemi u prehrambenoj industriji. Važan aspekt ovdje je da se izbjegne kontaminacija higijenski odgovarajućih bakterija takvih. Kao što je Escherichia coli u proizvodnji hrane. Ovo je osvojio s uvođenjem novog higijeni hrane zajednice u 01. Siječnja 2006 važnija.

Klasični mikrobiološke metode trenutno koriste u praksi su dugotrajan i skup, a posebno malih i srednjih poduzeća (SME) u prehrambenoj industriji prije odgovarajuća problema, jer zbog nedostatka vlastitih laboratorijskih kapaciteta ponude vanjska usluga mora se prihvatiti. Osim toga, zbog dugog trajanja klasične mikrobiološke kontrole do kašnjenja u procesnom lancu, što pak dovodi do usporenog objavljivanja proizvoda. Alternativni imunološke i molekularne biološke metode detekcije su skloni neuspjeh, posebno u složenim matricama, a imaju relativno visoku granicu detekcije ili zahtijeva skupu opremu koja može raditi samo kvalificirano osoblje.

Pročitajte više

Organsko mlijeko - novi proces podržava provjeru autentičnosti

Prodaja organskog mlijeka za piće posljednjih je godina značajno porasla. Međutim, zbog značajne razlike u maloprodajnim cijenama i ograničene ponude sirovina, tržište u procvatu povećava rizik od netočnog deklariranja konvencionalno proizvedenog mlijeka. Iz tog razloga Institut za sigurnost i kvalitetu mlijeka i ribe na Institutu Max Rubner u Kielu radi na postupcima za provjeru autentičnosti organskog mlijeka. Postupak provjere koji, u slučaju sumnje, omogućuje razlikovanje između organski i konvencionalno proizvedenog mlijeka na maloprodajnoj razini, predstavlja koristan dodatak operativnim kontrolama i služi za zaštitu kako potrošača tako i savjesnih proizvođača.

Sastav mlijeka uvelike je određen hranom koja se konzumira. Zbog promjene ponude hrane važnu ulogu imaju i sezonska kolebanja. Znanstveni pristup je stoga osmišljen kako bi se identificirale karakteristične značajke ekološkog mlijeka koje proizlaze iz posebne prehrane ekoloških krava te također osiguralo diferencijaciju od mlijeka proizvedenog konvencionalnom tijekom duljeg vremenskog razdoblja što je moguće neovisnije o sezoni. U sklopu provedenog istraživačkog rada korištena je plinska kromatografska analiza sastava masnih kiselina i maseno spektrometrijsko određivanje omjera stabilnih izotopa ugljika (delta-13C) i dušika (delta-15N).

Pročitajte više

Kakav je okus organske Europe?

Putovanje Europom uvijek je hod po konopcu u smislu okusa. Jabuke, jogurt ili mesni proizvodi imaju drugačiji okus kod kuće nego u inozemstvu. Ne samo da ovdje utječe blagdansko raspoloženje – dapače, organski proizvodi se uzgajaju i prerađuju u susjednim zemljama prema različitim specifikacijama. Rezultat su razlike koje možete pomirisati, vidjeti i okusiti. EU projekt Ecropolis želi pratiti razlike u pojedinim zemljama. Početni pištolj ispaljen je na početnom susretu u Fricku, u švicarskom kantonu Aargau.

Pročitajte više

PH je 100 godina - i drugih spomena povijesti znanosti

Kako kiselo kiša, pokazuje pH vrijednosti, Danski kemičar Søren Sørensen uvedena za koncentraciju vodikovih iona prije 100 godina. Gotovo 50 prekretnice znanosti od prošle 300 godina koji predstavljaju najnovije izdanje "Nachrichten aus der Chemie". Među njima, a od 100 Od 50 godina vruće nasljedstvo "Gene" godina vruće kukaca atraktanti "feromoni".

Pročitajte više

Ljepši, svježiji, zdraviji: zahvaljujući nano-ambalaži i nano-aditivima?

Nanotehnologija pronalazi svoj put u prehrambeni sektor: u obliku aditiva ili u materijalima za pakiranje. Studija Centra za procjenu tehnologije TA-SWISS daje pregled sintetičkih nanomaterijala koji se već koriste. Ocjenjuje proizvode koji sadrže nanomaterijale s obzirom na ekološka pitanja i održivost. Također pokazuje gdje bi mogao biti razvoj događaja i gdje je potreban oprez.

Pročitajte više

Nano ne piše na svemu što sadrži nano

Nova studija Öko-Instituta ispituje nanomaterijale u hrani: zanimljivi za pakiranje, ali korisni samo u iznimnim slučajevima za prehranu

Nalaze se u PET bocama, folijama za pakiranje ili kao dodaci u sladovini: nanočestice. Nanotehnologija je pronašla svoj put u prehrambeni sektor. Ali što se točno može kupiti u trgovinama, kako bi mogao izgledati budući razvoj događaja i gdje leže rizici - zasad o tome ima malo informacija. U ime TA-SWISS, centra za procjenu tehnologije u Bernu, Öko-Institut se sada detaljno pozabavio ovim pitanjima. Stručnjaci su prvenstveno ispitivali švicarsko tržište, no većina rezultata može se primijeniti i na njemačko.

Najvažniji rezultati nove studije koja se danas prvi put predstavlja javnosti: "Do sada je samo nekoliko namirnica s nanokomponentama dostupno na švicarskom tržištu. Nanoaditivi koji se tamo koriste koriste se godinama , toksikološki su testirani i stoga ne predstavljaju rizike za potrošače", rezimira voditelj projekta Martin Möller iz Öko-Instituta. Međutim: "Doprinos nanotehnologije ekološki prihvatljivoj prehrani koja promiče zdravlje trenutno je malen i, po našem mišljenju, vjerojatno će tako i ostati", kaže dr. Ulrike Eberle, stručnjakinja za održivu prehranu.

Pročitajte više